AMALGAM

OPIS BROJEVA

Amalgam 1. - Znanje

prof. dr. sc. Esad Čimić – Intelektualci i suvremenost: Skica pokušaja tipologije društvenog angažmana i intelektualaca
„Svakom društvu, svakoj instituciji koja želi vlastiti rast i ugled, stalo je do intelektualaca. To nam čitava povijest govori od srednjevjekovne Katoličke crkve do modernih političkih stranaka. Međutim, različiti su tipovi odnosa dominantnih socijalnih činitelja prema intelektualcima. Sukladno tome i intelktualci se diferenciraju – motivom i konceptom – odgovarajući (ne)primjereno na neumitne izazove.“

Damir Šoh – Sociologija svakodnevnog života: analiza pristupa Ervinga Goffmana i Harolda Garfinkela
„Namjera ovog članka jest prikazati utjecaj koji su interpretativne struje u sociologiji imale na slom tzv. ortodoksnog konsenzusa u društvenim znanostima engleskoggovornog područja, posebice utjecaj simboličkog interakciolozma i etnometodologije. Pritom je posebna pažnja usmjerena na rad Ervinga Goffmana i Harolda Garfinkela iznikao iz takve podloge, a naglaskom na razumjevanje fenomena društvenog poretka. Odabir upravo ove dvojice autora pokučava se opravdati ukazivanjem na trenutno stanje sociologije u Hrvatskoj, odnosno činjenicom da originalnost ovih pristupa ima veliki potencijal koji je u nas nedovoljno istražen, pogotovo u smislu distinktivne kvalitativne naravi njihova rada usmjerenog ka proučavanju svakodnevnih praksi društvenih aktera.“

Davorka Vidović, prof. soc i prof. fil. – Nevladine organizacije kao oblik civilnog društva
„Početak 80-ih godina dvadesteog stoljeća obilježej je općom krizom društvenoh uređenja. S jedne strane dolazi do lančanog rušenja komunizma u zemljama Srednje i Istočne Europe, dok, s druge strane u „stabilnim“ postkapitalističkim zemljama izbija na vidjelo nefunkcionalnost niza institucija koje sve više zadiru u privatni život građana.“

Ana Cofek – Utjecaj tranzicijskih promjena na znanstvenički odljev
„Naslov je preuzet od Branke Golub, jer ga smatram najboljim indikatorom sadržaja ovog rada. Njezin znanstveni članak objavlje je 1998. godine u „Sociologiji sela“, vol. 36. Iako je do tada prošlo dosta vremena, čini se kako se sitacija u znanosti nije previše primjenila. Svoju tvrdnju nastojim potkrijepiti novinskim člancima izdanima nakon 2000. godine koje sma prikupila na interentu. Ovim radom se želi prikazati kako na odljev znanstvenika najviše utječe svojevrsna kriza morala u hrvatskom društvu nastala zahvaljujući promjenama koje su generirane procesom tranzicije (npr. Domovinski rat), a ne primarne materijalne egzistancije znanstvenika.“

Amalgam 2. - Korporacijski idenitet

dr. sc. Drago Čengić – Korporacijska odgovornost i hrvatski menadžeri
„Do prije deset godina bilo koji razgovor o korporacijskoj odgovornosti zbivao se uglavnom na jednoj mahom „literarnoj razini“: Znali smo da su korporacije „tu negdje“, na dohvat naše zemlje i „šireg zemljopisnog prostora“, ali se ipak činilo da nisu dio našeg ekonomskog prostora i našeg radnog iskustva, tek donekle dio našeg životnog iskustva jer su neke velike kompanije sa svojim proizvodima prisutne već odavno. ... no, malo po malo, taj se doživljaj relevantnosti teme i njena sadržaja pretvara u „priču s naših prostora.“

Grgomir Garić, dipl. soc. – Korporacijska društvena odgovornost – novo lice poslovne organizacije?
„Krajem 60-ih i početkom 70-ih godina produbilo se i proširilo u svijetskoj javnosti saznanje da su prirodni resursi na zemlji ograničeni, te da nekontrolirani gospodarski rast ostavlja trajne posljedice na čovjeka i društvo. Velike multinacionalne korporacije su pod kapu godišnjeg rasta profita od nekoliko posto, žrtvovale gotovo sve: čista zrak, vodu, i sva ostala vrlo teško obnovljiva prirodna bogatstva. U toj posvemašnoj grabeži počeli su stradavati i ljudi – od zaposlenika do stnovnika mjesta u kojima se po život opasna proizvodnja nastavljala. Zahvaljujući takvom trendu danas imamo trend globalnog zatopljenja, nestabilna godišnja doba i prirodne kataklizme industrijskog tipa.“

Katarina Krolo – Problem suvereniteta i nadnacionalne institucije
„Suvremenost je obilježena tekućim procesom globalizacije koja je već više od dva desetljeća jedan od središnjih pojmova društvene i političke misli. Globalizacija označava i procese nakon kojih će nacionalne države i njihov suvremenitet biti poprijeko povezani putem transnacionalnih posednika te će tako njihove prilike za vlašću, njihova orijentacija, identiteti i mreže biti obuzdane (Beck, 1998). Ta situacija zapravo označava promjenu sociološke paradigme od prve prema drugoj moderni, odnosno postmoderni koja nam donosi postmodernost kao novu društvenu paradigmu. … “

Diana Lovrec, dipl. prof. soc i kro. – Utjecaj globalizacije na zemlje Trećeg svijeta
„Ubrzo nakon Drugog svjetskog rata, nakon oživljavanja gospodarstva i pokretanja masovne proizvodnje, pčela se pojavljivati sve veća žalja za gomilanjem kapitala. Glavni pokretači svjetskog gospodarstva postale su kompanije koje su ubrzo počele širiti svoje djelovanje izvan granica država u kojima su se nalazile te su na taj način postale multinacionalne kompanije, nositelji i akceleratori civilizacije, procesa kojemu je glavni glavni cilj uspostavljanje jedinstvanog svjetskog sistema koji će povezati sve države svijeta na područjima ekonomije, robrnih razmjena, telekomunikacije, ideologije, politike, kulture i tehnologije.“

Amalgam 3. - Integracije

Mr. Marcel Tomašek - Sustavna konsolidacija transformacijskog režima
„Oslanjajući se na argumente Offea i Habermasa koji ukazuju na pojavljivanje krize racionalnosti u kasnom kapitalističkom, socijalnom i političko-ekonomskom sustavu zapadnoeuropskih zemalja. Smatram da, iako često proturiječni, načini njihovog djelovanja imaju konkretno razdoblje u proturječnom karakteru transformacijskih procesa u Češkoj. U slučaju da normativna načela karakteriziraju sektor socijalizacije i legitimacije u Offeovom i Habermasovom modelu, za nas će ciljevi i načela transformacije biti makar u obliku transformacijskog plana koji u prvom redu počiva na kopiranju i reanimaciji socijalnih, ekonomskih i političkih struktura koje postoje na zapadu. Također ćemo utvrditi da je stabilnost prošlog transformacijskog režima biti održavana na uštb ciljeva i principa transformacijskog plana (održavanje i iskrikljavanje zapadnih struktura i praksi pod izgovorom autonomnog samorazvijanja pravila otvorenog tržišta).“

Ivor Altaras Penda, prof. soc i fil. – Bi li Platon ubio galeba Jonathana Livingstona?
„Ovaj rad bavi se analizom i usporedbom dviju priča koje, svaka za sebe i neovisno jedna od druge, temateziraju pitanje uloge i sudbine koju hrabri pojedinac (filozof) može imati u široj društvenoj zajednici. Platonova uporedba sa pećinom iz VII knjige njegove Države i knjiga Galeb Jonathan Livingston Richarda Bacha nude nam bogato izvorište argumenata i stavova koju potvrđuju da ovoj temi tek predstoji puna afirmacija u istraživačkim radovima. Autor postavlja pitanje može li se na temelju Platonove priče o pećini, a naručito na temelju rasprave koju je neposredno nakon ispričane priče izrazio, doći do zaključka o sudbini koju bi Platon namjenio glavnom junaku knjige Richarda Bacha, galebu Jonathanu Livingstonu.“

Dr. sc. Anka Mišetić – Koncept povezanosti s mjestom i sekundarno stanovanje
„U radu se analizira koncept povezanosti s mjestom u kontekstu sekundarnog stanovanja. Suvremeno društvo obilježeno je strukturnim promjenama na području rada i slobodnog vremena, što je rezultiralo izrazirom mobilonošću i putovanjima. Povezanost s mjestom, stoga, se promatra kroz odmjeravanje s tekućim društvenim pitanjima poput modernizacije, globalizacije, mobilnosti, slobodnog vremena, turizma, društveno održavanog planiranja. U radu se naglačava da je u procesu teritorijalizacije, osobito u oblikovanju stambenih strategija, došlo do promjene bipolarnog modela, koji se razvija u smjeru multipliciranja stambenih adresa, te s njima povezanog koncepta višeznačajnosti.“

Dejan Jovanov, prof. soc. – Kulturna globalizacija
„Da bismo uopće mogli govoriti o globalizaciji kulture, neki preduvijeti moraju biti zadovoljeni. Ti preduvijeti su sredstva masovne komunikacije kao veza između kulturnih proizvoda masovnog karaktera i njihovih potencijalnih korisnika. Glavnu ulogu u ovom umreženom sustavu ima inafomacija. Sami mediji se ne mogu razmjeti nezavisno od društva. Mediji, u uvjetima visoko razvijene tehnologije i potpomognuti interesima transnacionalnih tvrtki, počinju osvajati tržišta informacija i zabave preko granica matične države. Činjenica da su globalni mediji integrirani u globalni tržišni sustav ukazuje na zavisnost globalnih medija od globalnog kapitala.“

Kristina Andlar – Civilna alternativa kulture
„Pojam alternativnog kulturnog pokreta koji označava kreaciju slobonih i besplatnih prostora, bio on individualni ili socijalni, fizički ili medijski, i koji se sastoji od odbacivanja pasivnosti i prihvačanja života akcije i odluke, pojedinci dobivaju svoj vlastiti glas i na taj način počinju širiti vlastite ideje i kritike društvenih odnosa i struktura. Pojedinci, grupe, društveni pokreti, organizacije (ne)civilnog društva žele uzeti svoj život u svoje ruke, vratiti kontrolu nad svojim životom, svojim okolišem, ekonomijom, vladama, državama i na kraju, nad samom sudbino svijeta.“

Paško Bilić – Fragmenti neomarksizma – Marcuseova estetika dimenzija
„Sa stajališta proučavanja popularne kulture Frankfurtska škola otvorila je važne teme utjecaja i povezanosti fetišizma roba s modernim kapitalističkim društvom kulturne industrije i konzumerizma. Sveopća racionalizacija, koja vuče svoje podrijetlo od prosvjetiteljstva, čini glavni princip kapitalistuškog društva u kojemu je sve proračunato, predvidljivo i mjerljivo te u kojem kvantitativni principi zamjenjuju kvalitativne. Kulturna sfera nije ostala pošteđena takvog razornog utjecaja.“

Marko Krištof – Utjecaj poreza na imovinu kao početak kraja tranzicije u Hrvatskoj
„Ovaj članak rezultat je interesa za urbanu ekonomiku i razvoj. Cilj pisanja je pokušaj poticanja na raspravu na teme reforme poreznog sustava. U prvom dijelu razmatra se javna uprava sa stanovišta efikasnosti, u nastavku pokazuje se porez na imovinu kao model poboljšanja efikasnosti javne uprave i gospodarstva u cijelosti.“

Amalgam 4. - Popularna kultura; društvo znanja; društveni pokreti 80-ih

Paško Bilić, prof. soc i pov. – Polularna kultura kao mikro-makro koncept
„Termin popularna kultura obuhvaća sležno društveno-kulturno i tekrijsko područje koje je gotovo nemoguće promatrati bez interdisciplinarnih pristupa. U ovom radu prikazujemo samo dio te problematike te ga pokušavamo povezati sa suvremenim teorijskim kretanjima u sociologiji, prvenstveno oko povezivanja makro i mikro razine društvene stvarnosti. Pod makro kontekstom u ovom radu podrazumijevamo kulturne industrije i masnovne medije, a pod mikro kontekstom proširenja, otpor kulturnim industrijama i društvenim moćima te životne stilove. Kroz sadržaj popularne kulture manifestiraju se karakteristike obiju razina...“

Jegor Modrić, bacc. soc. – Neki aspekti društva znanja
„Rad se bavi problematikom društva znanja nudeći prikaz nekih aspekata društva znanja sagledanih s afirmacijske ili negacijske strane. Sve veća dostupnost znanja i prodiranje kapitalizma u sve pore društva stavlja imperativ promjene i na obrazovni sustav. Drucker smatra da svojim mijenjanjem i prilagodbom tržištu obrazovni sustav omogućuje fleksibilnost, prilagodbu i veću fluktuaciju informacija. U društvu, u kojem informacija postaje njegova okosnica, znanje postaje tržišnom kategorijom te je, shodno tome, podložno stvaranju profita.“

Filip Čiček – Terorizam
„Nakon Olimpijskih igara u Munchenu 1972, terorizam je postao tema oko koje se prašina nije slegla do danas. Na pitanje „što je to terorizam?“ još uvijek, međunarodno prihvaćenog odgovora, nema, a istovremeno se očekuje međunarodna suradnja na tom planu. Pokušat ću odgovoriti na pitanja o moralnosti terorizma, ustroju terorističkih organizacija i uzrocima, ciljevima, posljedicama terorizma te prijetnjama u budućnosti.“

Paško Bilić, prof. soc. i pov. – Kulturna moć u dva društvena sustava – liberalnom kapitalizmu i komunizmu
„Moć je složena strategijska situacija nekog društva. Ovisno o društveno-povijesnom kontekstu ona može poprimiti različite oblike. U kulturnom smislu ona se manifestira kao proizvodnja vrijednosti, simbola, znakova i diskursa na svim razinama društvene stvarnosti. Liberalni kapitalizam i komunizam dva su različita povijesna društvena sustava s različitim odnosima prema načinu proizvodnje i civilnom društvu. Kulturna moć se u njima proteže širom društvenog prostora, iz bezbrojnih točaka. Dva društvena sustava koji predstavljaju idealne tipove u tom kontekstu su SAD i Sovjetski Savez kao nosioci modernosti.“

Jegor Modrić, bacc. soc. – Poslovanje u postindustrijeko doba – društveni aspekt cyber Ekonomije
„Rad se bavi načinom na koji je razvoj tehnologije i želja za umrežavanjem dovela do nastanka interneta koji promijenio cjelokupno poimanje poslovanja, trgovine i samim time i ekonomije koji sada svoje djelovanje iz fizičkog svijeta prebacuju u cyber svijet. Osnova cjelokupne ekonomije pa i društva, kako to navodi Castells je mreža i umrežavanje koji su omogućeni postojanjem mreža svih mreža, odnosno internetom. Rifkin shodno tome govori o dobu pristupa čija je osnovna karakteristika potreba za pristupom informacijama bez kojih se na globalnom tržištu ne može uspjeti. Klasična ekonomija zamijenjena je cyber ekonomijom, a njeni glavni dijelovi postaju e-poslovanje i e-trgovina koji se odvijaju preko interneta. Osnova, odnosno ključ današnje ekonomije je usluga, a ne proizvodnja.“

Amalgam 5.

Stjepka Popović, bacc.soc. – OBILJEŽJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE NA OTOKU LASTOVU
"Članak se bavi opisom i evaluacijom prednosti i nedostataka postojeće zdravstvene skrbi na otoku Lastovu suprotstavljajući objektivno stanje i naraciju kazivača. Zdravstvena je zaštita na otoku Lastovu određena specifičnim obilježjima otočnosti. Izrazita ostarjelost otočana povećava njihove zahtjeve za kontinuiranom zdravstvenom skrbi. Kao posljedica depopulacije, otočanima je dostupna samo primarna zdravstvena zaštita. Geografska izoliranost i slaba prometna povezanost otoka s najbližim medicinskim centrima na kopnu i okolnim otocima otežava pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite. Prioriteti u planiranju zdravstvene skrbi na Lastovu trebali bi uključivati stvaranje uvjeta i uvođenje aktivnosti usmjerenih prema poboljšanju pružanja svih oblika zdravstvene zaštite otočana kako bi se moglo tvrditi da je osigurano njihovo opće i jednako pravo na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu. Makrosocijalna zdravstvena politika se u praksi još uvijek ograničava samo na razinu kurative, dok prirodni resursi otoka pružaju čvrste osnove za implementaciju preventivne zdravstvene politike. Stimulativne mjere i uvjeti koje bi liječnike različitih profila s višegodišnjim iskustvom privukli na otok još uvijek su prazna slova na papiru. Bez kvalitetne zdravstvene zaštite, kao mjere kvalitete života u zajednici, ne može se govoriti niti o održivosti otoka Lastova."

KLJUČNE RIJEČI:
otok Lastovo, otočnost, otočani, zdravstvena zaštita, zdravstvena politika

Vanja Dergić, bacc. soc. – RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA U OSAMDESETIM GODINAMAU ZAGREBU
"Kada se govori o počecima razvoja civilnog društva na našim prostorima, moraju se spomenuti osamdesete godine koje su doprinijele razvoju civilnog društva kakvo danas poznajemo. To su bile godine obilježene buđenjem ženskih, mirovnih i ekoloških prava, pokreta za ljudska prava i općenito su doprinijele demokratizaciji društva. Tada nije bilo prostora za mlade gdje bi mogli potpuno slobodno govoriti i raditi ono što drže potrebnim i ispravnim. Koliko god se stvarao dojam slobode, toliko su se i postavljale granice kada bi se ta sloboda pokušala iskoristiti otvaranjem nekoga važnijeg pitanja. Ovo su neki od razloga zbog kojih se pojavljuju pioniri aktivizma na našem prostoru. Postavljanjem temelja civilnoga društva u osamdesetim su se godinama dogodili značajni pomaci na polju demokratizacije društva. Veliku ulogu tada su odigrale inicijative poput TTB-a i kasnije udruge Svarun, Ženske grupe Trešnjevka te danas poznate Zelene akcije."

KLJUČNE RIJEČI:
civilno društvo, društveni pokret, aktivizam, TTB, Svarun, ženska prava, mirovni pokreti, ekološki pokreti

Klara Puškarić, bacc.soc. – STRUKTURALNA OGRANIČENJA ZATVORSKOG SUSTAVA RH
"S obzirom na raširenost kriminaliteta kao neizbježne društvene pojave u svakom, pa tako i u hrvatskom društvu, postavlja se pitanje o učinkovitosti bezuvjetnih zatvorskih kazni kao sankcija za počinitelje kaznenih djela. Uz kratak pregled kažnjavanja kroz povijest i organizacije zatvorskog sustava u Hrvatskoj, ovaj se rad bavi elementima na temelju kojih se provodi proces kažnjavanja unutar zatvorskih institucija – složeni proces koji bi trebao rezultirati resocijalizacijom zatvorenika i njihovim osposobljavanjem za primjereno društveno funkcioniranje. Kako statistički podaci i činjenice ukazuju na porast broja zatvorenika, naglasak je stavljen na probleme i nedostatke koji onemogućavaju ispunjavanje osnovne funkcije zatvorske kazne, a koji ujedno i dovode do prenapučenosti zatvora."

KLJUČNE RIJEČI:
institucija zatvora, kažnjavanje, tretmanski i resocijalizacijski pristup, prenapučenost

Petar Bodlović, bacc. soc./phil. – ELEMENTARNE ODREDNICE SVIJESTI KOD FENOMENOLOGA I SIMBOLIČKIH INTERAKCIONISTA
"U radu se želi prikazati i analizirati osnovne odrednice svijesti kod dviju kreativnih sociologija: fenomenologijske sociologije i simboličkog interakcionizma. Zaokret ka definicijskoj paradigmi u sociologiji može se – barem na nekoj razini - promatrati kao ponovno „otkrivanje“ kreativnih potencijala ljudske svijesti i svjesne djelatnosti. Ovo je, doduše, nešto jasnije vidljivo u fenomenologijskoj sociologiji izgrađenoj na temeljima filozofijske fenomenologije koja pak nije ništa drugo, nego teorija svijesti. Fenomenologija se pita o prirodi predrasuda o svijetu koji nas okružuje, a koje su bilo apriorne ili stečene, konstituensi naše svijesti. U simboličkom interakcionizmu svijest nema tako izražen ni aprioran značaj, ali je kao društveni proces temeljna nit povezivanja pojedinca i „poopćenog drugog“ te je ključna za nastanak „osobe“ kao duhovne jedinke. U oba je slučaja izrazito teorijski relevantna. Jednostavna usporedna analiza dvaju poimanja, koja ipak nije u prvom planu, dovodi na kraju do zaniml jive spoznaje: različite perspektive istoga fenomena ne moraju poprimiti formu isključivosti uz pretpostavku da različitost perspektiva proizlazi iz različitih razina promatranja."

KLJUČNE RIJEČI:
intencionalnost, prirodni stav, transcendentalna subjektivnost, samosvijest, „osoba“

Mateja Šakić, bacc.soc – SAMOUBOJSTVO KAO DRUŠTVENI PROBLEM: RASPRAVA IZ SOCIOLOŠKE PERSPEKTIVE
"Samoubojstvo je kao društveni fenomen prisutno u različitim povijesnim razdobljima, kulturama i društvenim skupinama. Te okolnosti, uz biološke i psihološke čimbenike, bitno su utjecale i utječu na motivacijske sklopove i mentalna stanja počinitelja samoubojstva. Stoga je, osim individualne psihološke razine, taj fenomen nužno promatrati u povijesnoj perspektivi uz analizu društvenih i kulturnih procesa koji utječu na njegovu manju ili veću pojavnost. Drugim riječima, korijene samoubojstva zbog njihove složenosti nije moguće cjelovito analizirati ako se ne uvaže spoznaje iz različitih znanstvenih perspektiva. U ovom je radu, pored osvrta na te relevantne izvore spoznaja, posebna pozornost usmjerena na sociološku perspektivu. U istom kontekstu naglašena je važnost preventivnih programa kao najprimjerenije metode za smanjivanje pojavnosti samoubojstava na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini."

KLJUČNE RIJEČI:
samoubojstvo, socijalna isključenost, prevencija samoubojstava

Vjeran Kerić, bacc.phil./soc. – INDIVIDUALNOST KAO SUPSTRAT U SOCIOLOGIJI SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA
"Sociologija svakodnevnoga života u sebi sadrži određenu podvojenost kada je riječ o pristupanju individualnosti. Jedan je od implicitnih ciljeva sociologa spomenute orijentacije „povratak čovjeka u sociologiju“ kao izraz otpora dehumanizaciji društvene znanosti. S obzirom na postavljeni cilj problematično je da ti autori osobu definiraju kao socijalni proizvod, sužavajući njen prostor individualnosti. Ovaj rad pokušava odgovoriti na pitanje: „Ostavljaju li neki od glavnih predstavnika sociologije svakodnevnoga života dovoljno prostora za društveno neuvjetovane dijelove osobe koji sačinjavaju ono što se kolokvijalnije naziva individualnošću?“Kao indikator toga pokušat ću istražiti mogućnost autonomnih reakcija pojedinca kroz teorijske postavke ključnih autora mikro-sociološkoga pristupa."

KLJUČNE RIJEČI:
individualnost kao supstrat, autonomne reakcije, prostor slobode, sociologija svakodnevnoga života

PRIJEVODI

Harriet Martineau – „Žena“
Tekst u prijevodu preuzet je prema: Martineau, H., (1839.) Society in America (str. 105-118), Saunders and Otley, London.
Prevela Vanja Dergić

Howard Becker – „Preispitivanje teorije etiketiranja“
Tekst u prijevodu preuzet je prema: Becker, H., (1991.) Outsiders : Studies In The Sociology Of Deviance (str. 177-212), The Free Press, New York.
Preveo Lovro Hamer

PRIKAZI

Gordana Cerjan-Letica, Slaven Letica – Druga medicina: Traganje za tajnim putom do zdravlja
Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, travanj 2010. 174 str.
Marina Skelin

Četvrta proljetna škola o ljudskoj seksualnosti
Grožnjan 21-23.5.2010
Jegor Modrić

A World Without Walls 2010.:’’An International Conferennce on Reconciliation, Peacebuilding and Globalization in an Interdependent World’’
Berlin 5 – 10.11.2010.
Toni Pranić